preskoči na sadržaj

XVI. gimnazija Zagreb

Login

Korisne poveznice:

MZOS
AZOO
Portal za kole
Sve o dravnoj maturi
CARNET



« Lipanj 2022 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani dogaaji

Dobrodoli

LJETOPIS 2022

LJETOPIS 2021

VIRTUALNA KNJINICA




 

 

Maturalci

IDE LITO, IDE LLORET

Uskoro e pono. Parkiralište ispred muzeja Mimara krcato je vedrim uenicima XVI. gimnazije i teškim koferima. Sunane naoale, kratki rukavi i fotoaparati spremni su za Španjolsku.

Uslijedila je beskrajna vonja autobusima preko dijela Zapadne Europe. Autocestu ipak ubrzo zamjenjuje pogled na more, a silne benzinske postaje sunani Monako. Kasnije, bogatstva Monte Carla pobuuju poslovne ambicije mnogih od nas buduih studenata.

 

Veer u francuskom gradiu Le Cannes (''mali Cannes'') nudi romantinu atmosferu malenih trgova ispunjenih zvukom jazza i dobrim francuskim vinom. Posjet Francuskoj nam je doista dotaknuo sva osjetila. Raslinje Provanse te mjesto Eze  s tvornicom parfema i simpatinim vodstvom nije ostavo niti jedan nos ravnodušnim. Nakon doruka selimo se u ''veliki'' Cannes, središte filmskih dogaanja Europe. Predivan mediteranski grad s daškom hollywoodskog šarma.

 

Lloret de Mar turistiko je okupljalište i esto odredište maturanata radi velikog izbora nonih klubova i dnevnih zabavnih programa. Unato osobnom glazbenom ukusu ak su i profesori pokazali zavidne vještine na plesnom podiju. Duge pješane plae još su jedan od izvora dnevne ili none zabave brojnim posjetiteljima. ,,Vamos a la playa!´´, nitko ne moe odoljeti nonom kupanju. Ako se ikada naete na plaama otvorenog tipa, zaboravite na strah, ar je u prepuštanju valovima. Djevojke, za oko bi vam lako mogla zapasti neoekivano atraktivna lokalna specijalna policija. Naalost, govore samo španjolski... :(

 

 

 

 

 Ipak ono što zaista zaustavlja dah je sama Barcelona. Od urbanih velegradskih trgova do zavuenih mediteranskih uliica, trebate vidjeti sve ponueno. Uz mnogobrojna kulturološka mjesta poput muzeja Pablo Piccaso, crkve Sagrada Familia definitivno ne smijemo zaboraviti šarenilo boja i okusa glavne trnice La Bocceria na poznatoj ulici La Rambli te atrakciju svijetla i vode barcelonskih fontana. Svi su bili oduševljeni subotnjim spektaklom, a neki od nas su ostali i mokri. Mjesto sa savršenim pogledom nije lako nai. :)

 

 

 

  

 

Da  bi dojam Španjolske bio potpun, nezaobilazna je veer flamenca. Proveli smo ju uivajui u scenskom i gurmanskoj prezentaciji katalonske kulture tradicionalnog restorana ,,Hacienda´´. Slatkast je okus Sangrie mnoge tu veer prevario. :)

 

 

 Sve u svemu, moemo sa sigurnošu tvrditi da je prvi maturalac kako uenika, tako i nekih profesora, ispunio sva oekivanja.

Zadnji je dan. Lica preplavljena kombinacijom umora i sree slijeu na zagrebaki aerodrom. Profesoricama iz preplanulih ruku ispadaju vreice Zare i Desiguala. Nitko, zapravo, ne eli doma. Zar je tjedan uvijek ovako kratak?

 

P.S.

Veliko hvala elimo uputiti susretljivoj profesorskoj pratnji i našem vodiu Tomislavu koju su u edukativnu ideju maturalnog putovanja unijeli opuštenu atmosferu. <3

Mateja Nikolac i Karla Pavli, 4.b


The Malta Experience

Malta

Dana 22. kolovoza 2011. oko ponoi, skupina mladih aktivista 4.b razreda XVI. gimnazije okupila se na zagrebakom Plesu, eljno išekujui trenutak polijetanja za otok Maltu. Iza nas bilo je gotovo cijelo ljeto, mislili smo da ne postoji nešto što ve nismo doivjeli, mjesto koje bi nas samim svojim postojanjem moglo iznenaditi i navesti nas na razmišljanje o stalnoj promjeni mjesta boravišta. Bili smo lagano skeptini, uvjereni da naše umijee tulumarenja ne moe dosei višu razinu. Ve nakon prve noi na Malti, shvatili smo koliko smo pogriješili.

Malta

      Isprva je sve malteško bilo strano. Zrak pun vlage nije godio našim dišnim putovima koliko ni frizurama, paklene vruine bacale su nas u oaj, sumnjiavi pogledi istaica djelovali su iritirajue, ak je i voda imala udan okus. Poeli smo shvaati da je dolazak na Maltu usporediv s dolaskom na neki drugi svijet, miljama udaljen od onoga što mi, elitni gimnazijalci, smatramo uobiajenim. Nakon prvotnog šoka, sve nam je to postalo privlano (osim ranije spomenutih istaica ije smo kleptomanske sklonosti otkrili im je iz naših ormaria nestao itav niz nepovezanih objekata: od svilenog donjeg rublja do kontracepcijskih sredstava). Dani su nam bili ispunjeni raznim oblicima hedonizma: uivali smo izleavajui se na bazenu na krovu hotela, s jednim od atraktivnih koktela u ruci - plae smo posjeivali samo nou; dok su razgledavanja, na sveope oduševljenje, svedena na minimum. Razlog tome djelomino su bile i destinacije koje su nam ambiciozne ponude Ban toursa propisale kao obavezne: muzej stakla - ne samo da smo vidjeli stotine vrsta staklenih kipia, ve i strojeve koji ih proizvode! - i nezaobilazni malteški zoološki vrt, bogat uglavnom patkama, abama i movarnom faunom. Apsolutan must see. Dakako, bilo je i izleta za vrijeme kojih je do izraaja došao naš avanturistiki duh (preciznije – riskirali smo ivote penjui se po strminama Plave lagune, od milja zvane Rocky Mountains, dok nas je istovremeno udaralo sunce i mamurluk). Ipak, najvee bogatstvo Malte je njen noni ivot. U potrazi za provodom i novim, strogo legalnim opijatima, obilazili smo sve mogue klubove (imena koja treba spomenuti su Plush, Koyote, Footloose i Havana). Socijalizirali smo se sa svima. Bili su to provodi koji su nas koštali eura, ponosa i glasnica, provodi ivota. Vjerujem da se s time slau i naše profesorice. Sa svih strana, sve je vrištalo I <3 MALTA, vrištali smo i mi. Punih 7 dana ivjeli smo ivote nekih drugih ljudi, bili smo bez granica, neispavani, ali i dalje entuzijastini; punoljetni, ali i dalje neodgovorni. Malta je znaila koktele, pjenu, lošu hotelsku hranu, beskonana ekanja liftova, koji ne dolaze, i neugodne poglede unutar istih nakon prisjeanja na protekle noi, nona kupanja, druenja po sobama, bolesno plavetnilo mora, nove ljubavi, originalna mjesta za vršenje nude, pokoji hit s istoka pušten od najboljeg DJ-a Bugara, preveliki broj beskorisnih suvenira, ali i nakon svega, neizbjene suze na povratku. Ovaj neveliki otok, i sve što smo tamo doivjeli, na nas je ostavio velik utjecaj. Na povratku smo bili uspavani. Zbog rastue nostalgije, suoavanje sa svakodnevicom nikada nije bilo tee.

Malta

      Unato poetnom skepticizmu svakoga od nas, suvišno je rei da je Malta premašila sva naša oekivanja. Natjerala nas je da sa podsmijehom gledamo na zagrebaki noni ivot, ali i da cijenimo sjeanje na svaki trenutak koji smo tamo proveli. Iako je išlo manje od pola razreda, mi bekai sa sigurnošu tvrdimo da smo otkrili formulu za savršen maturalac i za samo 8 dana doktorirali njenu primjenu.                             

Antonela upi, 4.b

Berlin

Iako je prošla gotovo ve jedna puna i šarena godina od slavnog maturalca 4.D razreda, još se uvijek osjeti dašak ludila, adolescentske zaigranosti i iskušenja, zabave, dobrih i preteito loših, ali jedino nama smiješnih, šala i pošalica te zajedništvo jedne grupe esto uzdrmane razliitim svaama koje su, na kraju, ipak uvrstile meusobni odnos toliko raznolikih bia ove naše jedinstvene generacije. Ovaj bi sastavak zasigurno bio mnogo vjerodostojniji da je bio napisan po samom povratku s putovanja, stoga sam ja, evo godinu dana poslije, odluila obrisati prašinu sa svoje kamere i pronai necenzuriranu snimku burnog maturalca. Od kuda uope poeti? Kako sastaviti reenice i koje rijei uope odabrati kako bi nekome tko nije bio s nama prenijela i što zornije prikazala tih osam dana zajedništva i zaigranosti? Najbolje da odmah izbacim faktografske injenice koje su u veini sluajeva monotone i rutinski napisane, bez imalo tendencije da itatelja zadre na otvorenoj stranici i da proita do kraja tih nekoliko reenica. Dovoljno je samo da spomenem u kojem se gradu što dogaalo te na koji nain su ga ti budui maturanti, sada ve gotovo studenti, doivjeli.

PRVA STANICA- Salzburg

Nakon neprospavane noi u neudobnom, pubertetskim znojem natopljenom i smeem natovarenom autobusu u kojem veina bez pardona ispušta svakakve plinove, što kroz usta, što kroz druge otvore, i u bilo koje doba dana i noi jede Poli i Pikove salame zalivene razliitim piima, stigli smo i u taj slavni Mozartov Salzburg. Odmah u vam rei, stavivši ruku na srce, kako apsolutno nikome na maturalcu nije do razgledavanja crkvi, skulptura i muzeja, iako se tek nakon cijelog obilaska shvati vrijednost pogledanog, te kako svaka osoba danju umor i podonjake prekriva tamnim naoalama ne bi li još k tome mogla, umjesto u turistikog vodia, potajno i kriomice gledati u šarenilo duana velikih metropolskih gradova. Salzburg je bio tek poetak, stoga su entuzijazam i energija još uvijek bili prisutni, što se najviše moe vidjeti po broju fotografija. Naime, prvi dan - broj fotografija jednak je ukupnom broju preostalih. Ali to tako uvijek biva, zar ne? I tako, nakon još gorkog i neugodnog okusa kave popijene nekoliko sati prije u Schladmingu, a vrijedne ak 4 eura, poelo je beskrajno fotografiranje, uglavnom jedni drugih, koje je splasnulo po ulasku u autobus. Krenuli smo urno uhvatiti suton u velikom Berlinu...

Berlin

DRUGA STANICA- Berlin

Tri sata pjevam onu Bajaginu "Beerlin, nisam mislio na-Beerlin, ..." kada konano ulazimo u metropolu. Grad osvijetljen gomiletinom automobila, velikim natpisima poznatih svjetskih duana koje uglavnom enski dio autobusa s divljenjem gleda raunajui koliko deparca e izdvojiti da se malo "poaste", zatim lampe i simpatini semafori sa svjetlima u obliku uurbanog ovjeuljka koji je ve postao simbolom toga grada. Oduševljenje  ve na prvu. Pubertetlije puštene s lanca u ogromnom gradu poput djeteta u slastiarnici. Što da vam više kaem? Ne znam je li primjereno pisati baš o svemu bez cenzure, ipak ovo ide u školski godišnjak, ali za sve zainteresiranije uvijek postoje naši facebook profili koji prikazuju maturalac u onom naturalnom, necenzuriranom obliku.

Prva veer u Berlinu bila je spoj teškog metala, cajki, tehno muzike, rocka, jazza i R&B-a u jedno. Da, baš cijeli razred prvu je veer proveo kao prava druina, bez obzira na to što tko mislio o kome i bez obzira kojoj subkulturi pripadali i kojoj muzici bili skloniji. Tu veer, a i veinu ostalih, bili smo 4.D.

Prvo jutro poslije, uvijek je najkritinije, kasnije se ve navikneš na nespavanje, ueš u taj bioritam i driš ga se sve dok ne doeš u Zagreb i prespavaš dva dana u komadu u vlastitom krevetu. Tako je to išlo na maturalcima od pamtivijeka, tako e to i ostati. " NEMA SPAVANJA!" postao je ak i razredni moto na ekskurziji. Onda klasika, ujutro nekoliko šalica kave, sunane naoale, polazak u razgledavanje, glava teška, noge još tee, kapci najtei. A sedamdesetogodišnji turistiki vodi sa štapom, ispred nas uvijek dvadeset metara dalje, maše i mršti se što smo toliko tromi. I naravno, njemu uz bok naša najdraa razrednica professoressa Frani koja je u veini sluajeva pokazivala veu energiju, ne samo od vodia i mladih kršnih uenika, ve i od same profesorice tjelesnog Verice Dervoz. Nakon razgledavanja, još malo razgledavanja. Zatim - odmor za ruak koji bi svi uglavnom koristili za spavanje na oblinjoj travi, a potom još malo razgledavanja. I to sve sada zvui toliko dosadno i naporno, ali vjerujte da vam te dvije rijei ni ne padnu na pamet kada ste tamo. Koliko god bili umorni, uvijek smo nalazili u svemu zabavu te nakon povee rute kroz ogromni Berlin i ostale gradove, naveer opet našli snage za odlazak u no. I tako do kraja maturalca.

Berlin

Bilo je tu još svega…( … ). I naravno, još mnogi drugi dogaaji i doivljaji koji e zauvijek ostati negdje urezani, ako ništa, barem na mojoj kameri.

TREA STANICA- Potsdam

Iako smo zapravo vrlo kratko bili u Potsdamu, uvijek e mi ostati urezana ljepota dvoraca i raskošnih imanja vanih povijesnih linosti te djetinjaste pošalice o tome kako je sve to zapravo od Majinog tate. Znam da ne shvaate, ali to nije zapravo ni nešto presudno u ovom sastavku.

ETVRTA STANICA- Dresden

Jedan takoer povijesno vrlo zanimljiv grad. Preletjeli smo ga u nekoliko sati kako bismo do veere stigli u Prag. Ono što je meni ostalo u sjeanju je izgubljeni mobitel i mnoštvo ulinih karikatura koje su predstavljale likove s dvorova. Takoer, nisu samo glumci ti koji su se obukli u antiknu odjeu. Naime, tamo stanovnici jednostavno šeu u kompletiima iz 19. stoljea, isto onako iz mode, a i esto se moe naii na skupocjene duane koji proizvode upravo takvu odjeu što je genijalno za vidjeti jer imate osjeaj kao da vas je vremeplov ubacio u doba prosvijeenog apsolutizma.

PETA STANICA- Prag

Konano dolazimo i u taj, zapravo vrlo slian Zagrebu, europski grad. Jurimo na veeru, s veere u kupaonicu i izlazimo kao nove osobe. Nikad neu zaboraviti tu transformaciju. Od onog ukiseljenog autobusa, onako neugledni i ošamueni svim moguim mirisima, do sastanka pred hotelom sat vremena kasnije. Deki u košuljama, cure u haljinama i štiklama. Samo pozitivna energija i mladenaki duh, a zatim odlazak u noni ivot Praga koji se pretvorio u jutarnji.

I tako su tekli dani, jedan za drugim, istom rutinom kao i u Berlinu, toliko malo energije, a opet toliko puno. Lutanje Pragom danju i nou, istraivanje svakog kutka toga grada i traganje za avanturama kojih nikako nije nedostajalo. A zatim dolazimo i do zadnje veeri i zajednikog odlaska u pivnicu. Cijeli 4.D s professoressom Frani i prof. Vericom Dervoz za jednim stolom. Nova pia samo dolaze, obiljeava se kraj jednog predivnog iskustva, stavlja se toka na "i" našem zajedništvu, zaboravljene su sve svae oko odgaanja testova i biranja destinacije za odlazak na ekskurziju. Jedino je vano što smo opet 4.D. I nisam zapravo shvaala koliko mi je ta veer bila posebna, evo pa sve do sada kada sam to i zapisala. Rock je opet bio pomiješan s cajkama, David Guetta s Balaševiem, razlike nisu bile bitne. I sada, kada pogledam naše svae u 4. razredu koji je slijedio, svae koje su uzrokovale i gorke suze, viku, pa ak i psovke, shvaam da je to ono što e mi se izbrisati iz sjeanja. Jedino ega u se ja sjeati i što u prieljkivati jest to da se jednom, za puno godina kada ve budemo imali i vlastite pubertetlije, svi opet sastanemo u jednoj pivnici, baš poput one praške.

Mirjam Vukašin, 4.D

preskoči na navigaciju